Srčana insuficijencija

MC-RS-00054

Srčana insuficijencija pogađa milione pacijenata i to je životno opasno stanje povezano sa lošim kvalitetom života, teretom hospitalizacije i prevremene smrti.1,2 Tačnost dijagnoze, zasnovana samo na anamnezi i kliničkoj proceni, predstavlja izazov jer su simptomi često teški.3,4 I do 50% pacijenata može dobiti pogrešnu dijagnozu sa svim povezanim neželjenim uticajima, kao što su neodgovarajuća nega ili lečenje, što dodatno opterećuje pacijente i košta zdravstvene sisteme.4,5 Stoga su potrebne dalje dijagnostičke procedure kako bi se potvrdila početna dijagnoza i osigurao najbolji tretman pacijenata.

Kao prvi korak ka dijagnozi obavlja se pregled i proverava istorija bolesti pacijenta. Zatim treba izvršiti još tri testa i procedure.1,2 To su elektrokardiogram (EKG), biomarker (test krvi) za natriuretske peptide i ehokardiografija za utvrđivanje bilo kakvih strukturnih i funkcionalnih oštećenja srca (promene ritma otkucaja srca, kapacitet pumpanja, naprezanje zida i debljina zida). Tumačenje rezultata dobijenih tim testovima pomaže u potvrđivanju ili isključivanju dijagnoze srčane insuficijencije.

Biomarkeri - koji se objektivno mere i procenjuju kao pokazatelji normalnih bioloških procesa, patogenih procesa ili farmakoloških odgovora na terapijsku intervenciju u krvi.14

Natriuretski peptidi – Natriuretski peptidi su hormoni koje stvara srce kada se njegov zid istegne.

NT-proBNP - N-terminalni pro b-tip natriuretskog peptida je deo porodice natriuretskih peptida.

Natriuretski peptidi, poput NT-proBNP, pružaju dodatne i objektivne rezultate koji pomažu u dijagnozi i upravljanju srčanom insuficijencijom. Na primer, kod pacijenata sa sumnjama na simptome srčane insuficijencije, NT-proBNP, koji se oslobađa u krvi, može pomoći u razlikovanju srčanih uzroka od nesrčanih, kao što su otežano disanje i drugi simptomi.1,2,7

U vanrednoj situaciji ovo pomaže u dijagnozi, procenjuje težinu bolesti i rizik od neželjenih događaja,1,2,6 što može pomoći lekarima da odluče o prijemu ili otpuštanju pacijenata iz bolnice3

U ordinaciji opšte prakse ovaj test može pomoći u odluci da li uputiti pacijenta na dalji pregled kardiologu.1,7,8

Dugoročno gledano, u ordinaciji kardiologa ili lekara opšte prakse, ovo testiranje pomaže lekarima da prate napredovanje bolesti i rade na dugoročnom upravljanju srčanom insuficijencijom.4,5,9,10

Ako pacijent u krvi ima NT-proBNP, dijagnoza srčane insuficijencije je velika verovatnoća, osim ako je nivo peptida ispod određenog praga.1,2,7

Ako pacijent dugoročno pokazuje visok nivo NT-proBNP u krvi, bez obzira na uzimanje lekova, tada je prognoza (klinička perspektiva) ugrožena.9,10,11 Pored toga, može se koristiti NT-proBNP za praćenje srčane insuficijencije tokom vremena i utvrđivanje koji pacijenti su stabilni ili im se stanje poboljšava, a kojima se pogoršava i imaju visok rizik od hospitalizacije ili smrtnosti.9,10 Stoga, trenutne smernice preporučuju takve testove za pomoć u dijagnozi, za procenu težine bolesti i dobijanje prognostičke informacije tokom celokupnog praćenja pacijenta sa srčanom insuficijencijom.1,2

Reference

  1. Yancy, et al. (2013). 2013 ACCF/AHA guideline for the management of heart failure: executive summary: a report of the American College of Cardiology Foundation/American Heart Association Task Force on practice guidelines. Circulation,128(16):1810-52, 11.

  2. Ponikowski, P. et al. (2016). 2016 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure: The Task Force for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure of the European Society of Cardiology (ESC) Developed with the special contribution of the Heart Failure Association (HFA) of the ESC. Eur Heart J, 37(27): 2129-2200.

  3. Hummel A. et al. (2015). De novo acute heart failure and acutely decompensated chronic heart failure. Dtsch Arztebl Int; 112: 298–310.

  4. Pang PS et al. (2015). The role of the emergency department in the management of acute heart failure: An international perspective on education and research. Eur Heart J Acute Cardiovasc Care. [Epub ahead of print]

  5. Hobbs, F.D. et al (2002). Reliability of N-terminal pro-brain natriuretic peptide assay in diagnosis of heart failure: cohort study in representative and high risk community populations. BMJ., 324(7352), 1498

  6. Stienen S, al. (2015). Challenging the two concepts in determining the appropriate pre-discharge N-terminal pro-brain natriuretic peptide treatment target in acute decompensated heart failure patients: absolute or relative discharge levels? Eur J Heart Fail;17(9):936-944.

  7. Rutten et al. (2016). EPCCS Practical Guidance on Heart Failure Diagnosis and Management in Primary Care. Web version : http://www.epccs.eu/bestanden/cde7c636129164442711916-EPCCS-2016-HF-Diagnosis-webversion.pdf

  8. Taylor et al. (2017). Primay care REFerral for EchocaRdiogram (REFER) in heart failure : a diagnostic accuracy study. Br J Gen Pract. 2017 Feb;67(655):e94-e102

  9. Januzzi JL, Throughton R. (2013) Are Serial BNP Measurements Useful in Heart Failure Management? Serial Natriuretic Peptide Measurements Are Useful in Heart Failure Management. Circulation;127:500-508.

  10. Zile MR, et al.(2016) Prognostic Implications of changes in N-Terminal Pro-B-Type Natriuretic Peptide in Patients With Heart Failure. J Am Coll Cardio;68:2425-2436.

  11. Jhund PS, McMurray JJV. (2016). The neprilysin pathway in heart failure: a review and guide on the use of sacubitril/valsartan. Heart Published Online First : 26 May 2016. doi:10.1136/heartjnl-2014-306775

  12. All-Party Parliamentary Group on Heart Disease (APPG). Report : Focus on Heart Failure : 10 recommendations to improve care and transform lives. Web : https://www.bhf.org.uk/get-involved/heart-voices/updates-on-our-current-projects/parliamentary-inquiry-into-heart-failure---latest-update

  13. Januzzi JL, et al. (2006). NT-proBNP testing for diagnosis and short-term prognosis in acute destabilized heart failure: an international pooled analysis of 1256 patients: the International Collaborative of NT-proBNP Study. Eur Heart J.;27:330–337.

  14. Strimbu K, Tavel JA. (2010). What are Biomarkers? Curr Opin HIV/AIDS 5(6): 463-466

KontaktOko svetalinkedinfacebooktwitterinstagramyoutubeO kompaniji RocheFokusna područjaKarijeraMedijiPričePolitika privatnostiPravna izjavaIzjava o zaštiti privatnostiPolitika kolačića