skip to content

Iste nade, različiti ishodi

M-RS-00001107

Poslednjih decenija, ostvaren je značajan napredak u zbrinjavanju pacijenata obolelih od karcinoma, od skrininga i postavljanja dijagnoze do lečenja. I pored ovih unapređenja, odgovor na pitanje ko ste vi i gde živite, može imati veliki uticaj na to da li će vam biti dostupna terapija za lečenje karcinoma kakvu zaslužujete.

Svaka osoba koja dobije dijagnozu karcinoma nada se istom: da pobedi bolest i da to bude brzo. Međutim, bez pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti, ovo je samo san za milione ljudi širom sveta. Na primer, stope preživljavanja od karcinoma u dečijem uzrastu su preko 80% u razvijenim zemljama, dok su iste stope u zemljama u razvoju samo 20%.1 Petogodišnja stopa preživljavanja od karcinoma grlića materice, kod žena bele rase u SAD-u, iznosi 71%, dok je, kod žena crne rase, ta stopa samo 58%.2 U imigrantskoj populaciji, veća je verovatnoća da će karcinom biti dijagnostikovan u kasnom stadijumu, što vodi lošijim ishodima.3

Iako su ove cifre zastrašujuće, to je, nažalost, realnost za mnoge ljude širom sveta. Unija za međunarodnu kontrolu karcinoma (IUCC) je najveća i najstarija međunarodna organizacija koja predstavlja najveća svetska udruženja koja se bore protiv karcinoma, ministarstva zdravlja i udruženja pacijenata. Unija je istakla nekoliko društvenih faktora koji imaju uticaj na zdravlje – samo neki od faktora koji su prepreka adekvatnoj prevenciji, dijagnozi i lečenju karcinoma - kao deo inicijative Svetskog dana borbe protiv karcinoma.

Svetski dan borbe protiv karcinoma se obeležava od 4. februara 2000. godine odlukom Svetskog samita protiv karcinoma održanog u Parizu. Od tada, ova inicijativa se organizuje svake godine i ima za cilj da inicira dublje dijaloge o najkritičnijim temama u vezi sa karcinomom širom sveta.

Zajedničkim snagama unapređujemo dostupnost terapije za lečenje karcinoma

Napredak u medicini je beznačajan ukoliko nije dostupan onima kojima je potreban.

Mesto gde živite ne treba da određuje da li ćete živeti. Globalno, veliki broj pojedinaca i organizacija, uključujući i naše istraživače i naučnike u kompaniji Roche, dele istu ambiciju: da obezbede pacijentima inovacije u prevenciji, dijagnostici i lečenju karcinoma bez obzira na njihove okolnosti. Međutim, prepreke u dostupnosti terapije za lečenje karcinoma i njihovi uzroci su složeni i moraju se zajednički rešavati. Javni i privatni sektor, kao i društvo u celini, pozivaju se da preuzmu zajedničku odgovornost za prepoznavanje i prevazilaženje ovih nejednakosti. Samo na ovaj način, suočavanjem sa izazovima i posmatranjem iz cipela onih koji žive sa karcinomom širom sveta, možemo početi da unapređujemo negu za sve pacijente.

References

  1. World Health Organization. Childhood cancer. [Internet; cited January 2022]. Available from: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cancer-in-children

  2. Cancer.Net. Cervical cancer: Statistics. [Internet; cited January 2022]. Available from: https://www.cancer.net/cancer-types/cervical-cancer/statistics

  3. World Health Organization. 10 things to know about the health of refugees and migrants. [Internet; cited January 2022]. Available from: https://www.who.int/news-room/feature-stories/detail/10-things-to-know-about-the-health-of-refugees-and-migrants

  4. International Agency for Research on Cancer. Reducing social inequalities in cancer: evidence and priorities for research. [Internet; cited January 2022]. Available from: https://www.iarc.who.int/wp-content/uploads/2019/04/pr269_E.pdf

  5. Richardson et al. Patterns and Trends in Age-Specific Black-White Differences in Breast Cancer Incidence and Mortality – United States, 1999–2014. MMWR Morb Mortal Wkly Rep. 2016;65(40): 1093–1098

  6. Levit et al. Closing the Rural Cancer Care Gap: Three Institutional Approaches. JCO Oncology Practice. 2020;16(7): 422-430

  7. Sterling and Garcia. Cancer screening in the transgender population: a review of current guidelines, best practices, and a proposed care model. Transl Androl Urol. 2020;9(6): 2771–2785