Pre stotinu godina, karcinom pluća bio je sporadična bolest, a danas je odgovoran za više smrti u svetu od bilo koje druge maligne bolesti.

Karcinom pluća godišnje odnese više života od kolorektalnog karcinoma, karcinoma dojke i prostate zajedno. Čak i pored značajnih napredaka koji su postignuti u ovom polju, karcinom pluća ostaje kao jedna od najtežih bolesti za lečenje.

Karakteriše se nekontrolisanom deobom  abnormalnih ćelija u plućima pri čemu postoje dva glavna oblika : nesitnoćelijski karcinom pluća (NSCLC) i sitnoćelijski (SCLC). Prvi oblik je češći i javlja se u oko 85% slučajeva.

Dokazana je povezanost između pušenja cigareta i karcinoma pluća i to u čak 80% slučajeva javljanja ove bolesti. Ipak, pušenje ne mora uvijek biti uzročnik jer godišnje se javi oko 270,000 novih slučajeva ovog karcinoma koji nisu povezani sa pušenjem.

Među ostalim značajnim faktorima rizika jesu:

Radijacija – pacijenti koji su tretirani radioterapijom imaju umereno povećan rizik od nastanka karcinoma pluća

Izloženost kancerogenim materijama – radnici zaposleni u određenim industrijama mogu biti izloženi kancerogenima poput azbesta i ispušnih plinova, koji značajno povećavaju rizik od nastanka karcinoma pluća

Zagađenje vazduha u urbanim sredinama – postoje jasni dokazi da je stopa javljanja karcinoma pluća znatno veća u urbanim sredinama u odnosu na ruralne, što se pripisuje većoj stopi zagađenja vazduha.

Zagađenje vazduha u domovima – dokazano je da žene, u nekim delovima Azije, koje inače ne puše,  imaju veći rizik od razvijanja karcinoma pluća zbog slabe ventilacije u domovima u kojima se koriste drvo, ugalj ili druga čvrsta goriva za grejanje i kuvanje.

Ostala plućna oboljenja – osobe koje boluju od tuberkuloze ili hronične opstruktivne bolesti pluća (HOPB) takođe imaju povećan rizik od razvijanja karcinoma pluća

Karcinom pluća i stope preživljenja

Više od dve trećine pacijenata koji boluju od karcinoma pluća ne dobije dijagnozu do stadijuma kada se tumor već proširio po organizmu. Kao i kod mnogih drugih oblika karcinoma, rana dijagnoza dovodi do bolje prognoze i većih šansi za dugotrajno preživljavanje.

 Lečenje karcinoma pluća zavisi od:

  • Vrste  (histološkog tipa tumora),

  • Veličine i lokalizacije tumora,

  • Stepena proširenosti oboljenja (da li se tumor proširio izvan pluća ili ne),

  • Opšteg zdravstvenog stanja bolesnika i pridruženih bolesti (srčane bolesti, bubrežne bolesti, šećerna bolest, bronhitis, bronhijalna astma, itd...)

Karcinom pluća se leči hirurški (operacijom), radioterapijom (zračenjem) i hemioterapijom (citostaticima). Ove metode se mogu sprovoditi izolovano ili zajedno, pa se tako na primer hirurško lečenje ponekad može kombinovati sa zračnom terapijom ili hemioterapijom

Karcinom pluća ostaje veliki izazov kako za lekare tako i za istraživače. Jasno je da postoji značajna potreba za novim opcijama u lečenju ove bolesti. Razvoj imunoterapije, potpuno novog koncepta u onkologiji, uliva nadu pacijentima i njihovim porodicama.

Reference:

  1. Ferlay J, et al., GLOBOCAN 2012 v1.0, Cancer Incidence and Mortality Worldwide [document on the Internet]. International Agency for Research on Cancer; 2013 [cited 2016 Nov 21]. Available from: http://globocan.iarc.fr/Pages/fact_sheets_cancer.aspx

  2. Barzi A, Pennell NA. Targeting angiogenesis in non-small cell lung cancer: agents in practice and clinical development. Europ Journ Clin Med Onc. 2010 [cited 2016 Nov 21];2(1): 31–42.

  3. World Health Organization. World Cancer Report 2008 [document on the internet]. Lyon; 2008; [cited 2016 Nov 21]. Available from:[Calculation: 960,000 (new cases per year in men) + 390,000 (new cases per year in women) = 1,350,000 (new cases per year) / 1,350,000/100 = 13,500 (1% of cases diagnosed each year) / 13,500 * 20 = 270,000 (new cases per year not linked to smoking)]

  4. National Cancer Institute. SEER Stat Fact Sheets: Lung and Bronchus Cancer [document on the internet]. NCI online; 2016; [cited 2016 Nov 21]. Available from: