Multipla skleroza (MS) je hronična autoimuna bolest, koju karakteriše upala u centralnom nervnom sistemu (CNS), što rezultuje demijelinizacijom, gubitkom aksona i progresivnom degeneracijom neurona. Bolest ima progresivan tok i dovodi do ireverzibilnog onesposobljavanja / invaliditeta i narušenim kognitivnim sposobnostima.

Među mlađim odraslim osobama u najproduktivnijem životnom dobu, MS je najčešća neurološka bolest koja izaziva onesposobljavanje i vodeći je uzrok netraumatskog onesposobljavanja/invaliditeta koje dovodi do gubitka produktivnosti.

Najčešće se dijagnostikuje kod mlađih osoba u dobi od

godina

češće se javlja kod žena u odnosu na muškarce

MS je oboljenje koje je znatno rasprostranjeno u svetu, naime smatra se da više od 2.3 miliona ljudi širom sveta je obolelo od ove bolesti.. Veći rizik od MS je u zemljama najudaljenijim od Ekvatora. Srednja prevalenca je oko 33/100.000 širom sveta, dok prevalenca oboljenja u Evropi iznosi 100/100.000 ljudi.

MS se često naziva i bolest sa 1000 lica obzirom da oboleli imaju različite vrste simptoma koji mogu zahvatiti gotovo svaki deo tela i uma.

Približno

obolelih osećaju umor

15 godina od početka bolesti, više od

obolelih ima poteškoća sa hodom

Depresija se javlja

češće kod osoba sa MS

Problem sa spavanjem se javlja

češće kod osoba sa MS

Problemi sa vidom su najčešći i prvi simptom kod

obolelih

Najmanje

obolelih imaju problem sa mokraćnom bešikom

MS se klinički kategoriše u tri fenotipska oblika, u skladu sa prisustvom prolaznih napada neuroloških simptoma i/ili progresivnim pogoršanjem neuroloških funkcija.

Bez obzira na tok, bilo da je relapsni ili progresivni, bolest u različitim vremenskim intervalima može biti aktivna ili neaktivna. Aktivnost bolesti može se spolja manifestovati u obliku novih ili ozbiljnijih znakova ili simptoma (relaps ili progresija invaliditeta). Takođe može postojati prikrivena, subklinička aktivnost bolesti koja se detektuje posebnim tehnikama kao što je magnetna rezonanca (MRI).

Aktivnost bolesti i progresija invaliditeta se mogu javiti u najranijim stadijumima. Iz tog razloga jedan od osnovnih ciljeva lečenja MS  je što ranija kontrola aktivnosti bolesti.

Savremeni modaliteti lečenja zasnivaju se na upotrebi lekova koji menjaju tok bolesti odnosno imunomodulatornih lekova (DMT/ eng. disease modifying treatments). Strategija lečenja DMT je zapravo suzbijanje relapsa i rane aktivnosti bolesti kako bi se odložio početak i usporila progresija invaliditeta.

Poslednjih godina tretman MS doživljava veliku ekspanziju u smislu terapijskih opcija, sa 11 DMT koje je odobrila Evropska agencija za lekove (EMA). Svi trenutno odobreni DMT, imaju različite mehanizme delovanja i primjenjuju se različitim putem. Efikasnost, podnošljivost i bezbednosni profili se znatno razlikuju od terapije do terapije, od kojih neke pokazuju skromnu efikasnost i odličnu bezbednost, do opcija koje su izuzetno delotvorne, ali koje pacijente izlažu povećanom riziku od ozbiljnih neželjenih događaja.

Iako još uvek imamo mnogo toga da naučimo, istraživanje biologije bolesti, napredne metode praćenja toka bolesti i novih terapijskih opcija, skratili su put do postavljanja dijagnoze i lečenja, usporavajući progresiju bolesti kod osoba sa relapsirajućim MS (RMS).

Reference

  1. (FSS)-and-Expanded-Disab. Accessed September 2016Nylander A, Hafler DA. Multiple sclerosis. J Clin Invest 2012;122:1180–8.

  2. Murray TJ. Diagnosis a2006;332:525–7.

  3. nd treatment of multiple sclerosis. BMJ MS International Federation. What is MS? Available at

  4. Multiple Sclerosis International Federation. (2013). Atlas of MS 2013. Available at:

  5. Multiple Sclerosis International Federation. Atlas of MS 2013. Mapping Multiple Sclerosis Around the World. Available from:Accessed 18 May 2017.

  6. Hollenbach JA, Oksenberg JR. The immunogenetics of multiple sclerosis: A comprehensive review. J Autoimmun 2015;64:13–25.

  7. Simpson S, Jr., Blizzard L, Otahal P, Van der Mei I, Taylor B. Latitude is significantly associated with the prevalence of multiple sclerosis: a meta-analysis. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2011;82:1132–41.

  8. Pugliatti M, Rosati G, Carton H, et al. The epidemiology of multiple sclerosis in Europe. Eur J Neurol. 2006;13:700-722.

  9. Materljan E, Sepcic J. Epidemiology of multiple sclerosis in Croatia. Clin Neurol Neurosurg. 2002;104:192-198.

  10. Multiple Sclerosis International Federation. (2013). Atlas of MS 2013. Available at:

  11. National Institutes of Health-National Institute of Neurological Disorders and Stroke. (2015). Multiple Sclerosis: Hope Through Research. Available at:

  12. Hemmett L, et al. (2004) What drives quality of life in multiple sclerosis? QJM, 97(10):671–6.

  13. Souza A, et al. (2010) Multiple sclerosis and mobility-related assistive technology: systematic review of the literature. J Rehabil Res Dev, 47:213–223.