skip to the content

Karcinom dojke

Karcinom dojke je najčešći maligni tumor i  jedan od vodećih uzroka prevremene smrti kod žena. Smatra se da u svetu ima više od milion novoobolelih godišnje1.

Svake godine u Srbiji se registruje više od 3700 novoobolelih što predstavlja više od četvrtine svih malignih bolesti kod žena2-4.

 Tačni uzroci nastanka karcinoma dojke još uvek nisu poznati, a identifikovani faktori rizika koji mogu doprineti razvoju ove bolesti su sledeći5:

  • Porodična istorija
  • Što je žena starijeg životnog doba to je i rizik veći
  • Nemanje potomstva
  • Kasna prva trudnoća
  • Dugačak reproduktivni period (rana prva menstruacija ili kasna menopauza)
  • Hormoni
  • Životne navike (alkohol, gojaznost, neaktivnost...)
 

Kako se dijagnostikuje rak dojke?

Većinu tumora dojke otkriju same bolesnice, najčešće kao male čvoriće u dojci, uglavnom bezbolne. Zato lekari preporučuju da sve žene obavljaju redovne samo-preglede dojki jednom mesečno.

Uz klinički pregled, potrebno je raditi i mamografiju godišnje ili dvogodišnje kod starijih žena i žena koje imaju povećan rizik za nastanak karcinoma dojke.

Ukoliko se samopregledom napipa čvorić ili mamografski nalaz nije uredan, lekar može preporučiti biopsiju, odnosno hiruršku intervenciju - u zavisnosti od proširenosti bolesti u dojci i istostranoj pazušnoj jami. Nakon hiruške intervencije uzorak tumora i okolnog zahvaćenog tkiva se šalje na histopatološku analizu, kako bi se u potpunosti sagledala priroda tumora i stadijum bolesti.Lečenje karcinoma dojke direktno zavisi od prirode tumora i stadijuma bolesti u kojem se ona otkriva.

Karcinom dojke se deli na „rani“ i „metastatski“ u zavisnosti od veličine tumora i proširenosti bolesti. Kod većine žena karcinom dojke se otkriva u ranoj fazi i 80% tih žena će živeti duže od 5 godina od momenta postavljanja dijagnoze6,7. Metastatska bolest znači da se bolest proširila do udaljenih organa. Prosečna dužina preživljavanja ukoliko se bolest dijagnostikuje u ovoj fazi je 18 – 30 meseci8.

Postoji nekoliko tipova karcinoma dojke, tako da je neophodno utvrditi da li su u tumoru prisutni estrogeni i progesteronski receptori i odrediti HER2 status. Prisustvo velikog broja HER2 receptora na površini malignih ćelija (HER2 pozitivni tumori) pokazuje sklonost tumora ka bržem rastu i širenju u udaljene organe.

Smatra se da je 20-30% karcinoma dojke HER2 pozitivno9-11.


Lečenje karcinoma dojke

S obzirom da postoje različiti tipovi karcinoma dojke, veoma je važno postaviti tačnu i detaljnu dijagnozu pre odluke o individualnoj terapiji. Lečenje karcinoma dojke podrazumeva nekoliko terapijskih opcija koje imaju za cilj izlečenje ili ograničenje širenja bolesti uz olakšanje simptoma.

Primarna sistemska terapija (neoadjuvantna terapija)
U zavisnosti od vrste, proširenosti i veličine tumora, ponekad je potrebno primeniti primarnu sistemsku terapiju kako bi se smanjila veličina tumora pre hirurške intervencije.

Hirurgija
Primarni tumori se uglavnom uklanjaju hirurškim putem. Tip hirurške procedure zavisi od stadijuma bolesti, tipa tumora, starosti, opšteg stanja bolesnice. Operacijom se može ukloniti cela dojka (mastektomija) ili samo deo dojke sa tumorom i njegovom okolinom, kao i limfni čvorovi iz istostrane pazušne jame.

Radioterapija
Zračna terapija podrazumeva izlaganje X-zracima visoke energije predela operisane dojke i regionalnih limfnih čvorova. Obično se sprovodi nakon hirurške intervencije da bi se smanjio rizik od pojave lokalnog recidiva.

Hormonska terapija
Smatra se da 2/3 tumora dojke imaju povećanu ispoljenost estrogenih receptora i oni se označavaju kao ER pozitivni12. Hormonska terapija se tada primenjuje u adjuvantnom pristupu ili u lečenju metastaske bolesti.

Hemioterapija
Hemioterapija se primenjuje u adjuvantnom pristupu, kao i u terapiji uznapredovale bolesti. Obično se primenjuju lekovi iz grupe antraciklina, taksana, fluoropirimidina.

Biološka terapija
Monoklonska antitela predstavljaju ciljanu terapiju karcinoma dojke.


Zanimljivosti

 Kampanja Njen prijatelj

Dijagnoza raka dojke početak je veoma emotivnog i često zastrašujućeg puta. Žene se brzo nađu u svetu koji ne poznaju, svetu složenih medicinskih termina i terapije. Neophodno je da znaju da na tom putu nisu same.

“Njen prijatelj” je edukativna kampanja posvećena svim ženama koje su imale rak dojke i onima  koji su bili uz njih u najtežim trenucima, kad treba upoznati bolest i pronaći pravi put ka izlečenju. “Njen prijatelj” je kampanja koju podržava farmaceutska kompanija Roche i čiji je osnovni cilj da se ukaže na neophodnost ranog otkrivanja raka dojke, ali i potrebe da ukoliko bolest već postoji , da se sa njom suočimo, upoznamo bolest, vrstu tumora, kako bi se primenila adekvatna terapija

Podršku projektu “Njen prijatelj” dale su brojne ličnosti iz našeg javnog života – Verica Rakočević, Dragana Ćosić, Maja Nikolić, Nataša Marković, Sonja Kolačarić, Bojana Stefanović, Anabela, Tijana Dapčević, Zdravko Čolić, Ivan Tasovac, Jova Radovanović, Voki Kostić i mnogi drugi...Izložba je realizovana zahvaljujući fotografu Nebojši Babiću, velikom zalaganju i trudu Dobrotvornog fonda Katarine Rebrače i kompaniji Roche.

 

Reference

  1. Parkin DM et al. CA Cancer J Clin 2005; 55: 74-108.
  2. Registar za rak Instituta za zaštitu zdravlja Srbije “Batut” za 2000. godinu (Publikacija “Incidenca i mortalitet od raka u Centralnoj Srbiji 1999”)
  3. Registar za maligne neoplazme Instituta za onkologiju u Sremskoj Kamenici za 1998. godinu (nepublikovani podaci dobijeni direktno iz Registra)
  4. Hospitalni registar za rak IORS-a za 2004. godinu
  5. WHO 2003
  6. Burstein HJ et al. Primary care for survivors for breast cancer. N Engl J Med 343: 1086-1094, 2000.
  7. Greenlee R et al. Cancer Statistics 2000. CA Cancer J Clin 50:7-33, 2000.
  8. Perez EA. Current Management of Metastatic Breast Cancer. Seminars in Oncology 1999; 21(Suppl.7):19–24.
  9. Révillion F et al. Eur J cancer 1998; 34: 791-808.
  10. Slamon DJ et al. Science 1987; 235: 177-182.
  11. Slamon DJ et al. Science 1989; 244: 707-712.)
  12. K. C. Chu and W. F. Anderson. Rates for breast cancer characteristics by estrogen and progesterone receptor status in the major racial/ethnic groups. Breast Cancer Research and Treatment 74: 199-211, 2002.