skip to the content

HIV/AIDS

 

Preko 40 miliona ljudi na svetu živi sa HIV-om ili AIDS-om. Sindrom stečene imunodeficijencije (AIDS) je prvi put detektovan 1980. i od tada je poprimio razmere svetske epidemije. AIDS izaziva HIV virus.

   

 Šta je HIV infekcija/AIDS?

 

HIV progresivno uništava ili oštećuje ćelije imunog sistema, a samim tim i sposobnost organizma da se bori protiv infekcije i pojedinih vrsta tumora.

Osobe kod kojih je dijagnostikovan AIDS su podložne životno ugrožavajućim bolestima koje se zovu oportunističke infekcije, a koje izazivaju mikroorganizmi koji inače ne dovode do bolesti kod osoba sa zdravim imunim sistemom. Meta HIV-a su bela krvna zrnca nazvana CD4 ćelije. Ove ćelije su veoma važne jer one ukazuju ostalim ćelijama koje se bore protiv infekcije kada da započnu sa delovanjem. HIV infekcija smanjuje broj CD4 ćelija. Kada broj CD4 padne ispod određene granice, imuni sistem organizma oslabi. Kada je broj CD4 ispod 200, ili kada se pojavi neka oportunistička infekcija ili tumor kod osobe koja ima HIV infekciju, kaže se da ona ima AIDS.


 

Kako se HIV prenosi?

HIV se prenosi preko telesnih tečnosti (krv, sperma, vaginalna tečnost, mleko iz dojki) koje sadrže veliku količinu virusa. Najčešći putevi prenosa virusa su sledeći:

putem seksualnog kontakta sa zaraženom osobom

putem kontakta sa inficiranom krvi (primena krvi i krvnih produkata, česte transfuzije krvi)

korišćenje kontaminiranih igala i špriceva među intravenskim zavisnicima od droge

Trudnice mogu preneti virus na bebe tokom trudnoće ili pri porođaju. Procenjuje se da 1/3 svih inficiranih trudnica, koje se ne leče, mogu preneti infekciju na bebe. Takođe, inficirane majke mogu putem mleka za dojenje preneti virus.

  

Kako se HIV infekcija/AIDS dijagnostikuje?

Nakon infekcije HIV-om, inficirana osoba može razviti akutnu bolest koja se karakteriše simptomima sličnim gripu. Ovi simptomi se povlače nakon nekoliko dana, ali replikacija virusa se podmuklo i prikriveno nastavlja. Iako se inficirana osoba može osećati dobro, virus započinje svoju borbu sa imunim sistemom i širi se dalje u organizmu.

 

Bolest ostaje dugo prikrivena i često se otkriva tek u kasnim stadijumima. Sem testa za određivanje antitela u krvi na virus HIV-a, najpouzdanija metoda je PCR test (Polymerase Chain Reaction), kojim se određuje nivo HIV-a u krvi.

1994, Roche-ov AMPLICOR HIV-1 Monitor test je postao prvi komercijalni test koji precizno i tačno određuje nivo HIV- RNK (ribonukleinske kiseline) u krvi. Ovo je jedini test odobren od strane FDA za određivanje nivoa virusnih kopija u krvi. Test je veoma osetljiv i može da detektuje i samo 50 RNK kop/mL krvi. Ovakva preciznost je neophodna radi procene terapijskog uspeha kao i dužine lečenja.

 

Kako se HIV infekcija/AIDS može lečiti?

Savremena terapija HIV-a naziva se HAART terapija (highly active antiretroviral therapy) i sa ovom terapijom se započelo 1995. Cilj ove terapije je da se smanji nivo virusa u krvi na najniži mogući nivo i da se održava u što dužem vremenskom periodu. Ova terapija podrazumeva korišćenje raznih kombinacija najmanje tri leka iz četiri grupe antiretroviralnih lekova. 

Četiri grupe anti-HIV lekova su:

Inhibitori proteaze

Inhibitori nukleozidne i nukleotidne reverzne transkriptaze

Inhibitori nenukleozidne reverzne transkriptaze

Inhibitori fuzije

 

Citomegalovirus

CMV infekcija je veoma česta oportunistička infekcija kod osoba inficiranih HIV-om. Reaktivacija CMV- a se dešava jer je kompromitovan imuni sitem koji inače drži ovu latentnu infekciju pod kontriolom.  Najčešće ova infekcija napada oči osobe inficirane HIV-om (CMV retinitis) i ukoliko se ova infekcija ne leči adekvatno može dovesti do slepila.

 

PREVENCIJA

Izbegavanje rizika od infekcije predstavlja najbolju preventivnu meru. Zbog toga su edukacija o mogućim rizicima i načinima prenošenja infekcije, kao i upotreba zaštite tokom seksualnih odnosa  veoma bitne.


Da li ste znali?

  • AIDS je četvrti po redu najčešći uzrok smrti
  • 3.1 mil. ljudi, uključujući i 610,000 dece ispod 15 god., umrlo je od  AIDS-a 2002.
  • HIV (human immunodeficiency virus) uzročnik AIDS-a otkrili su 1983 naučnici Luk Montanje i Robert Galo
 

 Reference

  1. Lazzarin A et al. NEJM 348:2186-95
  2. Brennan-Benson P et al. AIDS 2006 ;  20:2297-2299
  3. Maggiolo F et al. HIV Clin Trials 2002 ; 3 : 371-8